Ekologija

Milijarde eura u e-otpadu

Količina zlata u elektronskom otpadu odloženom u 2016. procjenjuje se na 500 tona vrijednih 18,8 milijardi dolara.
Tehnologija igra izuzetno veliku ulogu u našim životima, a mnogi konstantno nastoje imati najnovije uređaje. Ali šta se događa sa onima koji više nisu aktuelni? Neki budu prodani, neki reciklirani po propisima, ali većina završi na otpadu.
Prema izvještaju Univerziteta Ujedinjenih naroda (UNU), Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Međunarodne asocijacije za čvrsti otpad, čovječanstvo je u 2016. godini proizvelo 44,7 miliona tona e-otpada, što je 6,1 kilogram po stanovniku naše planete.

Prema izvještaju, samo je 20 posto e-otpada pravilno reciklirano, a ovaj problem konstantno raste ugrožavajući zdravlje ljudi.
Sjedinjene Američke Države i Kina prednjače u ukupnoj proizvodnji ove vrste otpada, dok Nijemci proizvode najviše e-otpada po stanovniku.
E-otpad širom svijeta mogao bi biti vrijedan 55 milijardi eura, procjene su Svjetske telekomunikacijske unije. Jedan od najvrjednijih materijala koje se može pronaći o ovoj vrsti otpada je zlato čija se količina procjenjuje na 500 tona vrijednih 18,8 milijardi dolara.
Izvor: UNU, ITU/www.balkans.aljazeera.net

 

EU objavila plan upravljanja plastičnim otpadom

Ako se ne promijeni način na koji se upotrebljava plastika, do 2050. godine u okeanima će biti više plastike nego ribe, kažu u Evropskoj uniji. Jedan od ciljeva je i zaustavljanje bacanja otpada u more.

EPA

Europska komisija je objavila strategiju za upravljanje plastičnim otpadom sa ciljem da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira te ograniči jednokratna uporaba plastike.
„Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo se pobrinuti da plastike ne bude u našoj vodi, hrani, pa čak i u našim tijelima“, izjavio je prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. Strategija o plastici, donesena u Strasbourgu, dio je paketa o kružnom gospodarstvu.

Strategija ima tri cilja

„Strategijom za plastiku postavljamo temelje novog kružnog gospodarstva u koje je uključena plastika te prema njemu usmjeravamo ulaganja. Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta“, izjavio je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen. Komisija ističe da strategija ima tri cilja, koji će koristiti gospodarstvu, pogotovo plastičnom sektoru u Uniji, koji zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a 2015. godine imao je promet od 340 milijardi eura. Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način. Drugi cilj je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona. Plastika za jednokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali.Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.
Cilj je također zaustaviti bacanje otpada u more. Novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način.
Problem s plastikom u Europi naročito je aktualan nakon što je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Kina je svjetski lider u recikliranju otpada, a EU je tamo izvozila 85 posto svoga plastičnog otpada, Sjedinjene Države 51 posto.

izvor:www.balkans.aljazeera.net

Mikroplastika u 93 posto flaširane vode

Plastika manja od 15 mikrona (0,15 milimetara) može proći iz krvotoka do bubrega i jetre.

Flaširana voda danas se prodaje kao nešto što obeležava vrhunac čistoće i najbrže je rastuće tržište pića u svetu, vredno 147 milijardi dolara godišnje. Ali, novo istraživanje Orb Medije, neprofitne novinarske organizacije iz Washingtona, pokazuje da jedna boca može sadržavati galaksije mikroskopskih komada plastike.
Testiranje više od 250 boca 11 vodećih brendova otkriva veliku kontaminaciju plastičnim otpadom, uključujući polipropilen, najlon i polietilen-tereftalat (PET). Dva proizvođača priznala su prisustvo plastike u njihovom proizvodu kad su ih novinari pozvali, ali su rekli da rezultati istraživanja znatno premašuju sumu.
Test koji je za Orb Mediju proveo Državni univerzitet New Yorka otkrio je prosečno 10,4 komadića plastike veličine do 100 mikrona (deseti deo milimetra) u litru ispitivane vode. Uzorci su prikupljeni na 19 lokacija u devet država na pet kontinenata.
Neke boce nisu imale nijedan komadić plastike, dok je jedna sadržavala 10.000 komadića po litru. Plastika je pronađena u 93 posto ispitanih uzoraka.
Flaširana voda izuzetno je bitna za više od 2,1 milijardu ljudi u svijetu, gde voda za piće nije sigurna. Iz Ujedinjenih naroda kažu da dnevno umire približno 4.000 dece od bolesti uzrokovanih nečistom vodom.

Kroz creva, bez problema, može proći više od 90 posto konzumirane mikroplastike, kaže se u izveštaju UN-a o plastici u hrani iz mora. Ostalih deset posto, plastika manja od 15 mikrona (0,15 milimetara), može ući u crevni limfni sistem ili proći iz krvotoka do bubrega i jetre, kaže UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu.
Današnja flaširana voda sadrži komade plastike ove veličine.

izvor: www.balkans.aljazeera.net

Nema više besplatno, počinje naplata kesa u Srbiji

Kompanija Delez Srbija počeće sledeće nedelje da naplaćuje plastične kese u jednom od svojih prodajnih formata – prodavnicama Shop&Go. Kako se navodi na internet stranici Shop&Go, naplata plastičnih kesa počeće od 16. aprila po ceni od dva dinara.

“Na ovaj način želimo da smanjimo upotrebu plastičnih kesa koje zagađuju našu životnu sredinu, i da naš komšiluk učinimo čistijim i lepšim”, navodi se u obaveštenju potrošačima.

Kupci Shop&Go marketa koji budu imali račun veći od 1.000 dinara dobijaće do 15. aprila, odnosno do isteka zaliha, besplatne pamučne cegere za kupovinu, piše na sajtu.

„Kao lider na ovom tržištu itekako smo spremni da pokrenemo inicijativu i zajedno sa našim kupcima damo doprinos očuvanju životne sredine u Srbiji. Postoje različiti modaliteti, jedan od najefikasniji je uvođenje naplate plastičnih kesa. Prema dosasašnjim iskustvima, sa drugim tržištima, ovaj model je dao najbolje rezultate, smanjuje potrošnju plastičnih kesa i do 80 odsto. Posebno želim da naglasim da će jedna ovakva mera biti efikasna i dati najbolje rezultate za zaštitu životne sredine, ako svi budemo stali iza jedne takve inicijative, kad kažem svi, mislim i na kompanije, i na potrošače, i na medije, ali i na državne institucije“, izjavio je ranije za B92.net menadžer korporativnih komunikacija Delez Srbija Nikola Papak.

izvor: www.b92.net

Deponije riznice bogatstva

deponije-riznice-bogatstva
deponije-riznice-bogatstva

Istraživači su završili prvu studiju o dragocenom materijalu koji leži na ogromnim deponijama smeća i na otpadima u Evropi.

Grupa od 17 organizacija je otvorila onlajn bazu podataka za „gradsko rudarenje“, u kojoj su detaljno prikazane dragocene sirovine koje „dremaju“ u bačenim baterijama i akumulatorima, elektronskim uređajima i na auto-otpadima širom Evrope. Projekat pod nazivom ProSUM, ima za cilj da ukaže na mesta na kojima se može doći do aluminijuma, bakra i zlata vrednosti u milijardama dolara. Grupa, koja uključuje i Univerzitet UN, navela je da su savremena vozila bogat izvor sirovina, među kojima su i litijum iz električnih automobila, čelik i magnezijum.

U „pametnim telefonima“ koncentracija zlata je 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi, a do tog zlata iz telefona je i mnogo lakše doći, navela je grupa istraživača.

izvor: www.021.rs